Noć vještica je praznik koji se slavi u noći 31. listopada. Riječ Halloween je skraćenica od All Hallows Evening, a također je poznata kao Hallowe’en ili All Hallows Eve.
Tradicionalne aktivnosti uključuju trik-or-treat, paljenje vatre, maskirane zabave, posjet “ukletim kućama” i rezbarenje bundeva. Irski i Škotski useljenici donjeli su svoju verziju tradicije „Noći vještica“ u Sjevernu Amerkiu u devetnaestom stoljeću. Ostale zapadne zemlje prihvatile su isti običaj krajem dvadesetog stoljeća, uključujući Irsku, Kanadu, Puerto Rico i Veliku Britaniju te Australiju i Novi Zeland.
„Halloween“ ima svoje korijene u drevnom keltskom festivalu poznatom kao „Samhain“ (izgovara se “Sah-win”) – „kraj ljeta“.
Festival Samhain je slavlje na kraju sezone žetve u keltskoj kulturi te je ujedno i vrijeme pripreme zalihe za zimu kod drevnih pogana. Drevni Kelti vjerovali su da se na dan 31. listopada granica između svijetova živih i mrtvih preklapa te da će se umrli vratiti u život i izazvati pustoš kao što je bolest ili oštećenje usjeva. Vjerovali su da u vrijeme punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove. Vođeni tim vjerovanjem živi su se, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, u današnjoj Noći vještica, simbolično su se gasile vatre u ognjištima zbog vjerovanja da u toj noći mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet. Neki su na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećicom kako bi grešne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.
„Trik-or-treat“ (obilaženje kuća i traženje slatkiša) je jedna od glavnih tradicija u Noći vještica. To je aktivnost za djecu u kojoj djeca idu od kuće do kuće u kostimima, tražeći bombone s pitanjem: „Trik or treat?“ Riječ „trick“ u pitanju oznaćava prijetnju za vlasnika kuće da će djeca izvesti neku vragoliju na njegovoj imovini ili u dvorištu ukoliko ne dobiju slatkiše. U SAD-u se danas smatra pod obaveznim da se obitelji s djecom koje žive u susjedstvu pripreme za Noć vještica i kupe poslastice za djecu.
Simbolične boje „Halloween-a“ su narančasta i crna; narančasta oznaćava snagu i izdržljivost i predstavlja žetvu i jesen, dok je crna simbol tame i smrti, a to upućuje na povjesnu činjenicu da je nekad Halloween predstavljao festival koji je obilježavao granicu između života i smrti.
U SAD-u u vrijeme Halloween-a prodaje se više slatkiša nego bilo koji drugi dan u godini.
„The Village Halloween parada“ u New Yorku je najveća parada povodom Halloween-a u SAD-u a uključuje 50 000 sudionika i privlači više od 2 milijuna gledatelja.
Legenda kaže da ako vidiš pauka na Noć vještica to je zapravo duh voljene osobe koja pazi na tebe.
Mogućnost da se pojavi pun mjesec na Noć vještica je zapravo vrlo rijetka, međutim predviđa se bi se ipak to moglo desiti 2020. godine.
Prvi „Jack-O’-lanterns“ (današnji popularni lampioni od bundeve), su se izvorno izrađivali od repe. Prema irskoj legendi ime su dobili po škrtom čovjeku imena Jack kojemu je, zbog toga jer je nekoliko puta prevario vraga, bio zabranjen ulaz i u raj i pakao. Stoga je bilo osuđen da luta zemljom, mašući svoji lampionom, navodeći ljude na krivi put.
Samhainophobia – strah od Noći vještica
U Hrvatskoj je Noć vještica također postala popularna zadnjih godina. U pravilu se radi o raznim organiziranim zabavama u kafićima i klubovima na koje ljudi odlaze zamaskirani, dok je kod djece popularno rezbarenje bundeva.
Loading...
