Prehlada i gripa – simptomi i preventiva

Prehlada i gripa su najčešći oblici oboljenja u zimskim mjesecima, no također je važno napomenuti da ih je moguće izbjeći pravilnom i pravovremenom preventivom. Ako smo ipak oboljeli možemo osigurati da simptomi budu blaži te ih se što prije riješiti. 

PREHLADA:

Prehlada je skupna riječ za infekcije različitih vrsta virusa koji napadaju dišne organe. Uobičajene simptome prehlade može uzrokovati preko 200 različitih vrsta virusa što je razlog zašto organizam ne može razviti obrambeni mehanizam tj. otpornost protiv prehlade. Jedini učinkovit način za sprečavanje zaraze virusima su dobra higijena i izbjegavanje zatvorenih prostora u kojima borave zaraženi. Prehlada je zastupljenija u hladnim mjesecima no niska temperatura, suprotno od vjerovanja i učenja naših mama i baka, sama po sebi nema značajan utjecaj na mogućnost zaraze. Glavni razlog zašto je ta vrsta infekcija tj. prehlada u zimskim mjesecima učestalija je suhi zrak i dugotrajno zadržavanje i boravak u zatvorenim prostorima, što znatno olakšava prijenos infekcije među ljudima. U prosjeku odrasla osoba oboli od prehlade od dva do 4 puta godišnje dok je to kod djece još češće.

 [php] include ‘oglas/content.php’; [/php]

Skupini virusa koji uzrokuju prehladu najviše odgovara temperatura koja je nekoliko stupnjeva niža od tjelesne, što je razlog zašto je nosna šupljina izvrsno područje za njihovo brzo razmnožavanje. Tamo najčešće dospijevaju udisanjem zaraženih kapljica koje lebde u zraku ili preko dodira zaraženih ruku. U nosnoj šupljini se vežu za receptore na matičnom tkivu što prouzrokuje upalnu reakciju tijela a ona je glavni uzročnik uobičajenih simptoma prehlade. Simptomi se očituju u povećanim lučenjem sluzi iz sluznice u dišnim putevima što uzrokuje kašalj, kihanje i začepljen nos te ponekad glavobolju i blago povišenu temperaturu. Simptomi obično nestanu sami od sebe u roku od nekoliko dana, a taj proces ozdravljenja možemo ubrzati tako da se klonimo većih tjelesnih napora i konzumiramo raznoliku i vitaminima bogatu hranu. 

GRIPA:

Kod gripe, također govorimo o virusnoj infekciji dišnih organa samo što se u ovom primjeru radi o infekciji točno određenim virusom. To je i razlog zašto se, za razliku od prehlade, protiv gripe možemo npr. zaštititi cijepljenjem koje ne mora uvijek biti učinkovito zbog stalne prilagodbe (mutacije) virusa. Simptomi gripe se, za razliku od simptoma prehlade, obično pojavljuju naglo te su puno gori i intenzivniji nego kod prehlade. Uobičajeni simptomi kao što su grlobolja, kašalj i začepljen nos, obično su popraćeni s izrazitom glavoboljom, bolovima u mišićima i visoko povišenom tjelesnom temperaturom. Oporavak je dugotrajniji nego kod prehlade te ako se stanje u jednom tjednu ne počne poboljšavati potrebno je potražiti pomoć liječnika. U suprotnom može doći do komplikacija kao npr. upala pluća koja može biti vrlo opasna a ponekad i smrtonosna. 

VAŽNOST PREVENTIVE:

Pokraj izbjegavanja kontakata s virusima zaraženih osoba i dobre higijene, važno je i jačanje imunološkog sustava na kojeg možemo pozitivno utjecati biranjem kvalitetne i različite hrane te zdravim stilom života. Najvažnije je:

pridržavati se uravnotežene prehrane koja uključuje konzumaciju što više svježeg povrća i voća te cjelovitih žitarica koji će tijelo opskrbiti odgovarajućim vitaminima, mineralima i ostalim hranjivim tvarima koje su važne za dobro zdravstveno stanje;

piti puno vode, prirodnih sokova od voća i povrća i biljnih čajeva, posebice zelenog čaja, da biste spriječili dehidraciju.

izbjegavati stroge dijete s jednoličnom prehranom te ograničiti unos alkohola;

uvrstiti tjelesnu aktivnost u životni stil barem 30 minuta dnevno, s napomenom da nije ni poželjno pretjerivati s tjelesnom aktivnosti jer previše vježbanja može stvoriti isti štetni učinak na tijelo kao i premalo;

osigurati barem 7 sati kvalitetnog sna svaki dan te izbjegavati stresne situacije kad god je to moguće.

Top 6 namirnica za jačanje imuniteta: češnjak, ekstra djevičansko maslinovo ulje, rajčica, brokula, fermentirani mliječni proizvodi i shiitake gljive. 

U jačanju imunološke otpornosti i smanjivanju šansi za virusna oboljenja u zimskim mjesecima pridonose i neki prehrambeni dodaci kao što su npr. vitamini C, D i E te ostali antioksidansi. U zadnje vrijeme znanstvenici sve više povezuju prehladu i gripu s vitaminom D, kojeg nedvojbeno manjka u zimskim mjesecima. Poznato je da se vitamin D stvara u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka, zbog čega tijekom zime kada je sunce kraće na nebu i kada oblačimo odjeću koja prekriva našu kožu dolazi do manjka vitamina u tijelu a to rezultira slabljenjem imunološkog sustava. Neka znanstvena istraživanja pokazuju da možemo redovitim dnevnim unosom od 5000 IU vitamina D smanjiti šanse za obolijevanje gripom.

NAKON OBOLJENJA:

Najviše što možemo učiniti je da pokušamo ublažiti simptome i ubrzati proces ozdravljenja. U tom periodu je važno da izbjegavamo veće tjelesne napore i stres, unosimo dovoljne količine tekućine (posebno ljekovitih čajeva) te se primjereno i zdravo hranimo. Kod ublaživanja simptoma možemo i koristiti razne lijekove ali je važno posavjetovati se s liječnikom ili farmaceutom. 

Smanjenje osjetljivosti na razna virusna oboljenja (prehlada i gripa) je samo još jedan u nizu razloga zašto je važna općenita briga o zdravlju jer zdravlje nam mora biti na prvom mjestu i glavni prioritet u životu. 

 

 

Posljednja izmjena članka: 9. siječnja 2014. | eKlik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *