Kuhano vino – recept

Kuhano vino je alkoholno piće u kojem su pomiješani vino, šećer i začini kao što su cimet, klinčić, muškatni oraščić i sl. Može se servirati kao toplo ili hladno piće. O prednostima vina pisalo se u medijima u posljednjih nekoliko godina te je većina znanstvenika suglasna da ako se pije u umjerenim količinama vino može pomoći u zaštiti srca, sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara, pa čak i u prevenciji određenih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva i prostate.

 Kod pripreme najveću pozornost zahtjeva održavanje sporog vrenja, o kojem ovisi količina alkohola u kuhanom vinu. Pri 83°C alkohol (etanol) ishlapi, pa vrenje ne bi smjelo prelaziti tu temperaturu. Tu dolazimo i do problema zaslađivanja, jer se pri visokoj temperaturi šećer pretvara u guste čestice a pri niskim temperaturama on povećava udio alkohola i teško je probavljiv. Zato pravila priprema kuhanog vina zahtjeva da se vrenje odvija duže vrijeme pri nižoj temperaturi, dok se ne dosegne željena količina alkohola.

Na sljedećem linku možete skinuti PDF sa receptima za kuhano vino : [php] include ‘oglas/content.php’; [/php]Kuhano vino – recept PDF

 

 

Kuhano vino – priprema

Recept za crveno kuhano vino:

1 litra crvenog vina (suhog)
1 limun
2 cimet štangice
8 klinčića
3 velike žlice šećera

Zagrijati vino i u njega dodati narezane kriške limuna, šećer i začine te pustiti da zajedno kuha oko pet minuta. Ugasiti štednjak, poklopiti lonac s vinom i ostaviti na sat vremena. Prije serviranja ponovno zagrijati.

Recept za bijelo kuhano vino:

2 litre bijelog vina
¼ litre soka od naranče
7 velikih žlica šećera
1 cimet štangica
8 klinčića

Zagrijati vino, dodati sok od naranče i ostale sastojke, zakuhati još 15 minuta te poslužiti.

KUHANO VINO – VIDEO

* Ako je samo do opijanja – vino ne smije proključati *
* Ako je do opijanja okusima i mirisima kuhanog vina – kuhati dok se ukupna količina ne svede na 3/4 početne *

 

kuhano-vino

     

Navika kuhanog vina potječe iz planinskih područja središnje Europe, gdje je razvijeno za boljitak kroz duge hladne večeri, ali se s vremenom proširila na cijelu Europu i doživjela brojne varijacije.  Glavna razlika osim ovisi o kvaliteti vina, kao i količini šećera i začina koji se koriste.
Važna varijabla je temperatura na kojoj se vino poslužuje. U južnim dijelovima Europe servira se rashlađeno vino i često se služio kao predjelo. Takav pripravak obično je kuhan dan prije a zatim ostavljen u hladnjaku do uporabe. 

Tijekom stoljeća nastavila se  navika pripreme kuhang vina na raznim festivalima , sajmovima, te je uvršteno u narodno jelo, u sklopu seljačke hrane alpskih predjela. Hladno kuhano vino, iako je nastalo kod sicilijanskih seljaka, jedno je od sofisticiranih jela visoke kuhinje i služi kao specijalitet.

 

Posljednja izmjena članka: 26. studenoga 2013. | eKlik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *