Joga – Vježbe za smirenje i uspavljivanje

Joga

Joga je danas jedan od sinonima za duboki duševni mir. Joga je sustav drevnih duhovnih i tjelesnih vježbi porijeklom iz Indije. Joga se sastoji od fizičkih vježbi, tj. asana i vježbi disanja pranayama, koja je nastala u Indiji gdje se smatra sredstvom k prosvjetljenju, tj. postizanjem jedinstva sa samim sobom i univerzumom Brahman. U sadašnje vrijeme, mnogi ljudi, naročito na zapadu vježbaju jogu iz različitih razloga; većina ljudi vježba radi fizičkog zdravlja, drugi radi razvijanja koncentracije, neki iz određenih filozofskih ubjeđenja, dok da bi postigli unutrašnji mir i ravnotežu. Joga vježbama se može postići mnogo ako se vježba redovito i uporno. Rezultati joge se razvijaju prirodno i postepeno. Smatra se da se jogom liječe ili ublažuju razne vrste bolesti i poremećaja, poput nesanice i astme.

Suvremeni psiholozi smatraju da je naše svakodnevno ponašanje ponajčešće rezultat čitavog sustava uslovljenih modela duboko usađenih u našoj psihi. Jedan od tih modela svakako je impuls koji nam nalaže neprekidnu AKTIVNOST, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. Milenijima davno taj nas je impuls održavao na životu u neprekidnoj borbi za opstanak, a danas služi jednako nemilosrdnoj borbi za poslovni uspjeh i materijalnu egzistenciju. U svemu tome zaboravljamo na potrebu opuštanja i odmora. I tu počinju problemi…
„Od malih nogu uče nas stotinama različitih načina učinkovitog postupanja – kaže jedan od suvremenih jogija, Swami Brahmananda – Tek kada psihički integritet biva narušen stresovima, sjetimo se da bismo trebali nešto naučiti i o tehnikama odmora i opuštanja.“
Kineziolozi i psihoterapeuti naglašavaju da postizanje stanja potpunog duševnog mira i opuštenosti, osim u sasvim male djece, nije naša prirodna i spontana sposobnost, nego vještina koju (ponovo) moramo učiti, baš kao što moramo učiti skijanje ili vožnju biciklom.
Joga je, tijekom više od 3 tisuće godina postojanja, izučavanjem i empirijom, razvila niz gotovo savršenih mehanizama postizanja apsolutnog duhovnog smirenja i opuštenosti. Neke od njezinih tehnika na tom planu komplicirane su, nedostupne i svojstvene samo rijetkim usamljenicima himalajskih obronaka, no postoje i brojne metode psihofizičke relaksacije namijenjene običnim ljudima u njihovoj svakodnevnoj težnji za prevladavanjem stresova svakodnevnog života.

[php] include ‘oglas/content.php’; [/php]

Joga – Vježbe za smirenje i uspavljivanje (Isključivanje)

  

Lezite i namjestite se kako Vam je najugodnije.
Dišite mirno i potpuno opušteno blagim podizanjem i spuštanjem trbuha. Malo zadržite dah nakon svakog udisaja, a zatim se uz dugi i lagani izdisaj ugodno opustite i ponovo malo zadržite dah prije novog udisaja.

Nakon nekoliko minuta, počnite polako i postepeno eliminirati, «isključivati» osjećanje pojedinih dijelova tijela. . . Sugerirajte si da prestaju biti dio vas i da više ne osjećate njihov dodir s podlogom na kojoj ležite.
Počnite se desnom nogom; umirite je i maksimalno opustite.
Zatim isto tako «isključite» svjesnost lijeve noge, a zatim obiju nogu istovremeno. Nastavite jednako s rukama, gornjim dijelom tijela, vratom, glavom…

Tijekom cijele seanse treba potpuno umiriti disanje; dišite sasvim blagim pokretima podizanja i spuštanja trbuha.
Zamišljajte da vaše tijelo, potpuno opušteno i lagano, ugodno lebdi bez i najmanjeg doticaja s materijalnim svijetom koji nas okružuje. Sugerirajte si uzdizanje u svijet duha, bez težine tijela, u svijet misli, lakoće, savršenog mira i tišine.

Na kraju seanse, ponovo ćete postati svjesni svoga tijela i njegovog dodira s podlogom. Osjećajte opet noge, ruke, leđa, glavu… Ponovo se koncentrirajte na duboko disanje i blage pokrete trbuha.
Vježbu čete završiti pokretom ispružanja obiju ruku iza glave. Zadržavajući dah stegnite šake i lagano, ugodno napnite sve mišiće. Ostanite tako na trenutak, a zatim se ponovo potpuno opustite. Ponovite ovaj pokret dva do tri puta.

 Za postizanje trajnog unutrašnjeg mira samo ovakve vježbe nisu dovoljne. Suština uspješne borbe sa stresom podrazumijeva i eliminiranje ostataka nakupljenih stresova, te kompletno poboljšanje “fizičkog” zdravlja, prvenstveno pravilima zdrave prehrane, ali i ostalim pravilima zdravog života (odmora, spavanja, kretanja, disanja…). Bitan zahtjev je i život u ugodnom skladu s ljudima oko nas, ali i skladu s vlastitim moralnim principima i navikama.

Izvor: Medical Yoga Centar Zagreb (www.medical-yoga.com)

Posljednja izmjena članka: 23. studenoga 2013. | eKlik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *